23.07.1846.
Biskup fra Rafo Barišić položio je temeljni kamen 23. VII 1846. godine. Zapadno krilo samostana useljeno je 1848. godine, nakon čega je nastavljeno sa radom na južnom i istočnom krilu koja su 1860. godine dovršena. Godine 1861. izgrađena je kuhinja.
Na ulazu u samostan bila je postavljena ploča sa natpisom:
Franjevci dolaze na Čerigaj iz Kreševa. U to doba na prostoru Hercegovine živio je narod bez duhovnog vodje, bez škole i ostalih institucija koje s vremenom franjevci organiziraju. Gradi se crkva, sjemenište, gimnazija, kameni mostovi na Ugrovači, hidrocentrala, dućani i banke. Stado dobiva pastira i zaštitnika, te tako širokobriješki samostan kao prvi samostan u Hercegovini postaje osnova za podizanje i drugih samostana i župa (samostan Humac).
Crkva uznesenja blažene djevice Marije
Temelji crkve položeni su dana 23. VII 1846. godine. Dimenzije tadašnje crkve bile su 20×10 metara. Godine 1871. podignut je i zvonik.
Medjutim, 1863. godine odlučeno je da se pravi nova Crkva po nacrtima Mattea Lorenzonija. Nova Crkva je zamišljena kao trobrodna bazilika u stilu talijanskog baroka, s dva tornja i kupolom poviše oltara. Ovaj plan nije ostvaren zbog manjka sredstava i iskusnih majstora. Nacrt crkve je sačuvan.
Zgrada stare Crkve je 1905. godine porušena.
Dana 20.VI 1905. godine polaže se kamen temeljac u gradnji nove Crkve u kasnoromaničkom stilu po nacrtu M. Davida.
Krov je podignut 1911. godine, sjeverni zvonik 1927. godine.
Svodovi srednje ladje su preinaèeni prema nacrtima graditelja Stjepana Podhorskog i 1938. godine su i podignuti.
Tijekom II svjetskog rata Crkva je znatno oštećena.
Proèčlje je obnovljeno 1959. i 1960. godine, južni toranj je dovršen 1969. godine. Krov od bakrenog lima postavljen je 1977. a pod od posuškog kamena 1978. godine. Dvorište ispred Crkve je postavljeno 1974. i 1975. godine.
Crkva je duga 50 metara, široka 26 metara a zvonici su visoki 32 metra.
Samostan na Širokom Brijegu
Pošto je Sveta stolica dekretom odobrila njegov osnutak 6. II 1844. godine mjesto za samostan kupljeno je od privatnog vlasnika 1845. godine. Biskup fra Rafo Barišiæ položio je temeljni kamen 23. VII 1846. godine. Zapadno krilo samostana useljeno je 1848. godine, nakon čega je nastavljeno sa radom na južnom i istočnom krilu koja su 1860. godine dovršena. Godine 1861. izgradjena je kuhinja.
Na ulazu u samostan bila je postavljena ploča sa natpisom:
Godine 1860. fratri izgradjuju objekt za 6 trgovina – dućana. Na rijeci Lištici 1868. podignuta je mlinica a 1934. godine uz tu mlinicu i hidroelektrana.
Na Ugrovači je 1868. godine podignut i kameni most sa nekoliko lukova.
Novih 9 zvona na Širokom Brijegu. Na slici Fra Jozo Zovko, širokobriježani i prijatelji iz Italije.
Stara zvona zamjenjena su zbog puknuča.