Široki Brijeg – Ako bi se zacrtani rokovi poštivali, Hercegovci bi se već 2013. godine mogli provozati autocestom na dionici od Zvirovića kod Međugorja do granice u Bijači.
Ako bi se zacrtani rokovi poštivali, Hercegovci bi se već 2013. godine mogli provozati autocestom na dionici od Zvirovića kod Međugorja do granice u Bijači.
Iako je poštivanje rokova upitno, nema dvojbe da će upravo ova dionica koridora Vc biti prva izgrađena u Hercegovini, a o čemu će ovih dana biti potpisan i ugovor, piše Večernji list.
Večernjak otkriva detalje najjužnije dionice famoznog koridora, čija bi izgradnja trebala Bosnu i Hercegovinu izvući iz prometne izolacije u kojoj se desetljećima nalazimo. Dionica Zvirovići-Bijača, ukupne dužine 10,225 kilometara, podijeljena je na tri funkcionalna dijela, od kojih na prvu poddionicu od Zvirovića do Kravica, otpada pet kilometara. Druga poddionica obuhvaća prostor od Kravice do Bijače, odnosno do granice s Hrvatskom, a treća granični prijelaz Bijača. Ova podjela je važna, jer će se za svaku od poddionica potpisivati posebni ugovori za izgradnju.
Na cijeloj dionici planirane su dvije petlje, i to u Zvirovićima i Zvirićima. Čvorište Zvirovići je smješteno na oko pet kilometara od Međugorja i opslužuje aglomeraciju Čitluk-Međugorje-Ljubuški, tako što veže autocestu s regionalnom cestom R-425a i posredno s magistralnom cestom M-6. Preko nje se povezuje i s cestom M-17, trenutačno ključnom prometnicom od B. Šamca preko Sarajevo i Mostara do Metkovića. Na čvorištu će se nalaziti cestarinski prolaz s pet kućica i šest prolaza.
Odmorište u Kravici
Petlja Zvirići povezuje autocestu s
regionalnom cestom R-423 na magistralnu cestu M-6, koja, između ostalog,
prolazi kroz Stolac, Čapljinu i Ljubuški. Projektirano je i odmorište
te prateći uslužni objekt Kravica, obostrano postavljen u odnosu na
autocestu, s vizurama na rijeku Trebižat i vodopad Kravica. Također je
projektiran i Centar za održavanje i kontrolu prometa Zvirići. Zbog
reljefne složenosti terena i važnosti prostora kojim ova trasa prolazi,
projektiran je niz objekata, od kojih su najznačajniji 590 metara dug
most Studenčica, potom vijadukt Pavlovići, čija će dužina biti oko 380
metara, te most Trebižat, za koji je predviđena dužina između 365 i 380
metara.
Međutim, to nisu i jedini objekti na ovoj trasi koridora.
Tu je još desetak manjih ili veći objekata, pa su tako projektirani
nadvožnjaci u petlji Zvirovići, kao i u Podinama i Zvirićima.
Podvožnjaci će se, pak, graditi na lokacijama Bituljani, Dol, Sulet i
Galići. Ova dionica se smatra jednom od lakših za izvođenje građevinskih
radova, a najveći izazov svakako će biti izgradnja tunela Bijela Vlaka
dug 485 metara.
Granični prijelaz Bijača trebao bi imati sve
karakteristike modernih graničnih prijelaza. Razrađeni su, između
ostalog, objekti visokogradnje s kućnim instalacijama i opremom.
Predviđen je videonadzor cijelog područja carinskog prijelaza – piše
Večernji list.