Sarajevski plan: Oteti komad hrvatskog zemljišta i na njemu izgraditi tursko-bosansku luku
Neum – Plan bošnjačkih političkih elita je jednostavan: Treba osigurati izlaz na otvoreno more. Međutim, kako bi to uopće došlo na dnevni red treba "oteti" dio hrvatskog teritorija u Malostonskom zaljevu, što Zoran Milanović gleda kao " na svađu oko gomile kamenja".
Kolumna Mate Kovačevića: Spor oko hrvatskoga kamenja
Međutim, natpisi sarajevskog dopisništva turske agencije Anadolija otkrivaju kako je riječ o mirnodopskom nastavku ratne operacije Armije BiH "Neretva 93" kojom je tadašnje bošnjačko vodstvo na čelu sa Alijom Izetbegovićem želilo domoći Neuma. Analizirajući poteze aktualnih vlasti u Sarajevu stječe se dojam kako je riječ o široj diplomatskoj inicijativi u kojoj značajnu ulogu igraju Turska i Velika Britanija, te aktualna nelegalna Vlada Federacije BiH, kao i udruga Pomorsko društvo BiH sa sjedištem u Sarajevu.
Pomorsko društvo BiH sa sjedištem u Sarajevu, kao ispostava
bošnjačkih središta moći, intenzivno zagovara izgradnju luke Neum u
suradnji s Turskom, što smatraju strateškim interesom države BiH, bez
obzira što politički predstavnici Hrvata u BiH kao i lokalna zajednica u
Neumu ne žele ni čuti za ovakav scenarij.
>>Opasne političko-obavještajne igre oko sudbine hrvatskoga Neuma
>>Bošnjaci bi gradili luku na poluotoku Kleku?!
Sav
prekomorski i prekooceanski uvoz i izvoz Bosna i Hercegovina bi mogla
ostvarivati preko luke Neum, što će nakon ulaska Hrvatske u Europsku
uniju biti neophodno, jer će BiH imati ograničeno korištenje luke Ploče,
smatraju pripadnici velikobošnjačkih intelektualnih krugova.
Studija već napravljena
Tako
Bakir Tanović, predsjednik jedne sarajevske udruge pompozno nazvane
"Pomorsko društvo BiH", u izjavu za tursku agenciju Anadolija tvrdi da
sve razine vlasti ideju o gradnji luke Neum moraju shvatiti krajnje
ozbiljno.
''Mi smo napravili predfizibiliti studiju za izgradnju
luke u Neumu. Prema našem prijedlogu, izgradnja luke trajala bi najviše
godinu i po dana. Dalje, na željezničku prugu koja je u sklopu
jadransko-jonske magistrale, od Čapljine do Hutova blata, na dužini 10
km, trebalo bi povezati Neum s Hutovim blatom'', rekao je Tanović, ne
skrivajući uopće kako je riječ o ciljevima navedenim i u ratnoj
operaciji Neretva 93.
>>General Željko Šiljeg: Ne, da nam ponovno sudi Broz i Brozovi
Agencija
Anadolija također podsjeća kako je posljednja rasprava o luci Neum
održana prije tri mjeseca, kada je plan Pomorskog društva prihvaćen i
uvršten u prostorni plan Federacije BiH kao posebno područje luke u
malostonskom zaljevu dužine 10,5 km, ne naglašavajući pri tome kako to
pitanje nije uopće u ustavnoj nadležnosti Federacije BiH, nego u
isključivoj nadležnosti županija.
>>Federalni zakon o Koridoru 5C: Klub hrvatskih zastupnika pokreće institut vitalnog nacionalnog interesa
Međutim,
i unatoč tome Bakir Tanović je uvjeren kako luka Neum ima sve
predispozicije da postane najrazvijenija luka na Jadranu – po dubini
mora, koja iznosi u prosjeku 23 metra, što je jedna od najvećih dubina
na Jadranu, i po prilazu s obzirom na to da bi se nalazila u zaljevu i
ne bi bilo prijetnji od velikih valova.
Ističući kako u projekt
treba krenuti što prije, Tanović je naglasio da je najprije potrebno
odrediti granicu s Hrvatskom, teritorijalne vode, izlazak na otvoreno
more i izgraditi koridor kroz Neum.
Koridor Vc okrenuti prema Neumu
Pomorsko društvo je predložilo da se jedan krak autoceste odvoji od Počitelja izravno prema Neumu.
"Ako
Koridor Vc ne završi u Neumu i ako u tom gradu ne bude izgrađena luka,
naša paneuropska trasa neće se materijalno isplatiti, niti će ostvariti
svoj osnovni cilj, povezivanje Jadranskog mora s Baltikom", kazao je
Tanović.
>>Deutsche Welle: Dogovor o granici uvjet za gradnju koridora i Pelješkog mosta
"Prema
raznim studijama, poput one koju je pravila britanska firma 'Scott
Wilson', koja je izradila razvojni plan Koridora Vc, predviđa se da će u
budućnosti većina transporta ići vodenim putem. Ono što je još
ustanovljeno prema toj studiji je da su luke u cijelom Jadranu veoma
malo iskorištene. Trenutno vlada veliki interes da se sve luke od Soluna
do Trsta poboljšaju i omogući veći transport kroz njih", kazao je
Tanović.
Pregovori s Turskom počeli 1997.
Anadolija također
podsjeća kako je 1997. godine tadašnji federalni ministar prometa i
komunikacija Nedžad Branković poslao pismo ministru prometa i
komunikacija Turske Bin Aliju Jildirimu s prijedlogom da se turski
kapital uključi u projekt luke Neum.
>>Noam Chomsky: Turska je preuzela posve nezavisnu ulogu u svjetskim poslovima, što se SAD-u uopće ne sviđa!
''Ja
sam išao u Ankaru u pratnji Husejina Kansua, koji je bio zastupnik u
parlamentu tada. Bili smo na sastanku s ministrom Jildirimom, koji mi je
rekao da zbog tadašnje političke situacije u Turskoj, koja nije bila
riješena u smislu kako je to danas slučaj, nema mogućnosti da izgradnja
luke Neum uđe u plan investiranja Turske'', rekao je Tanović.
>>Mate Kovačević: Nove balkanske strategije
Ministar
Jildirim ga je uputio na zamjenika direktora agencije TIKA Musu
Kulaklikaju, s kojim se i sastao nekoliko puta, ali bez konkretnih
rezultata.
"Želim reći da sada postoji otvoren put da Federacija
ili iz vlastitih sredstava angažira i pronađe način da izgradi ovu luku i
prugu, ili koncesijama. U svakom slučaju, treba se odlučiti na to, jer
postoji mnogo mogućnosti", naglasio je Tanović.
>>Bakir Izetbegović u Turskoj: Erdogan je naš zajednički lider!
Anadolija
također navodi kako se u međuvremenu oglasio načelnik općine Neum Živko
Matuško, koji je poručio da stanovnici i lokalna vlast Neuma neće
dopustiti gradnju luke, tvrdeći da bi ona uništila turističku
orijentaciju Neuma i ugrozila biljni i životinjski svijet u malostonskom
zaljevu.